Jako loši demografski pokazatelji u Gradu Crikvenici

Mi, s jedne strane, ubrzano starimo, a s druge se strane, smanjenje broja stanovnika kompenzira useljavanjem osoba 65+ koje ulaze u kontingent radno neaktivnih stanovnika.

U proteklih 8 kolumni detaljno je analizirano stanovništvo Vinodolske općine (Bribir, Grižane, Tribalj i Drivenik) i Grada Crikvenice (Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce) posebno po svakom mjestu u razdoblju od 1857., od kada se vode suvremeni popisi stanovništva, pa sve do zadnjeg popisa 2011. godine.  

Ovom kolumnom prikazat ćemo aktualno stanje i kretanje prirodnog prirasta stanovništva gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog te Vinodolske općine (bivša Općina Crikvenica) u posljednjih 10 godina, u razdoblju od 2009. do 2018. godine. Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr) redovito prati i objavljuje podatke o stanovništvu kako na nivou RH tako i po pojedinim lokalnim jedinicama. Postoji više podataka o stanovništvu koji se redovito prate: prirodni prirast (živorođeni, umrli), migracije (doseljeni, iseljeni), procjene stanovništva (prema dobnim skupinama, spolu) demografski pokazatelji (stope fertiliteta i mortaliteta), itd.  

Ovdje nećemo pratiti stanovništvo sa svih tih aspekata i ulaziti u dublje analize već ćemo se fokusirati samo na prirodni prirast stanovništva (razlika između broja živorođenih i umrlih stanovnika) te vitalni indeks (omjer između broja živorođene djece i broja umrlih osoba odnosno broja živorođenih u odnosu na 100 umrlih). Na kraju ćemo usporediti prirodni prirast naše tri lokalne jedinice sa istim podacima za Primorsko-goransku Županiju i RH kao cjelinu.  

1. Prirodno kretanje stanovništva Grada Crikvenice 2009. – 2018.  

*vitalni indeks – broj živorođenih na 100 umrlih

2. Prirodno kretanje stanovništva Grada Novog Vinodolskog 2009. – 2018.  

 *vitalni indeks – broj živorođenih na 100 umrlih

3. Prirodno kretanje stanovništva Općine Vinodolske 2009. – 2018.  

*vitalni indeks – broj živorođenih na 100 umrlih

Najreprezentativniji pokazatelj u prethodne tri tablice je vitalni indeks i on će nam omogućiti međusobno uspoređivanje prirodnog kretanja stanovništva pojedinih lokalnih jedinica.  

Vitalni indeks za kumulirano desetogodišnje razdoblje 2009. – 2018. govori da broj umrlih gotovo dvostruko nadilazi broj rođenih (u Crikvenici on iznosi 51,5, u Novom 50,3, a u Vinodolskoj općini 50,5). Zanimljiva je podudarnost vitalnog indeksa u gradovima Crikvenici i Novom Vinodolskom te u Vinodolskoj općini i on pokazuje da se na 100 umrlih rodi samo 50 ili 51 novorođenče. Tako katastrofalno nizak vitalni indeks u sve tri lokalne jedinice govori o izuzetno lošoj demografskoj situaciji i velikoj depopulaciji.  

Kad bi tu dodali i podatke o migracijama odnosno o doseljenima i iseljenima, to bi samo pogoršalo već ionako loše podatke budući da je od 2015. godine naovamo migracijski saldo negativan (broj iseljenih je veći od broja useljenih). A ono što dodatno zabrinjava je i to da se iseljavaju, u pravilu, mlađi i radno aktivni stanovnici, a doseljavaju umirovljenici i starije osobe koje su završile svoj radni vijek.  

Na taj način mi, s jedne strane, ubrzano starimo, a s druge se strane, smanjenje broja stanovnika kompenzira useljavanjem osoba 65+ koje ulaze u kontingent radno neaktivnih stanovnika.   

Da bi usporedili naše lokalne jedinice s Primorsko-goranskom županijom i RH kao cjelinom u nastavku donosimo sumarnu tablicu o ukupnom prirodnom prirastu stanovništva za cijelo 10-godišnje razdoblje 2009. – 2018.  

4. Ukupno prirodno kretanje stanovništva u razdoblju 2009. – 2018.  

*vitalni indeks – broj živorođenih na 100 umrlih

I ovdje će nam vitalni indeks bit ključan pokazatelj usporedbe. On nam govori da se je za zbirno 10-godišnje razdoblje 2009. – 2018. na 100 umrlih rodilo oko:
– 77 osoba u Republici Hrvatskoj
– 66 osoba u Primorsko-goranskoj županiji
– 51 osoba u gradovima Crikvenica i Novi Vinodolski te u Općini Vinodolskoj.
Iz prethodnog je razvidno da je prirodni prirast u Republici Hrvatskoj loš, u Primorsko-goranskoj županiji lošiji, a u našim lokalnim jedinicama najlošiji.  

U nastavku navodimo podatke o padu broju učenika u osnovnim školama Grada Crikvenice za nekoliko karakterističnih godina u proteklom razdoblju:
– šk.god. 1991./92. –  1.185 učenika,
– šk.god. 1999./00. –  999 učenika,
– šk.god. 2008./09. –  818 učenika,
– šk.god. 2017./18. –  685 učenika.

Vidljivo je da se broj djece osnovnoškolske dobi u razdoblju od 26 godina (1991. – 2017.) u Gradu Crikvenici smanjio za čak 500 učenika (1.185 – 685) ili 42%. Ili drukčije rečeno: svake je naredne godine u osnovne škole Grada Crikvenice išlo prosječno 19 učenika manje, što je veličina jednog prosječnog razreda. I u Gradu Novom Vinodolskom te u Vinodolskoj općini pad broja učenika sličan je ovom u Crikvenici.  

Tzv. „bijela smrt“ nije najveći problem samo naših lokalnih i regionalnih jedinica (županija, gradova i općina) nego prioritetno cijele Hrvatske. To je bio znak za uzbunu već jučer, a danas je još više potenciran. Negativan prirodni prirast, s trendom kontinuiranog pada, i sve nepovoljnija demografska struktura u kojoj su, u ukupnoj populaciji, sve zastupljenije starije, a sve manje mlađe generacije, naše su generalno obilježje.
Bez jačeg gospodarstva i bržeg gospodarskog oživljavanja, koji su nužan uvjet stimulativne populacijske politike, prirodni pad broja stanovnika i naše polako i sigurno (iz)umiranje neće biti zaustavljeno.