Tijela, koja odlučuju o raspodjeli javnog novca amaterskim sportskim klubovima trebala bi vrednovati ostvarene prihode od članarine kao jedan od važnijih kriterija prilikom raspodjele javnog novca.
Ocjenjujem da je tema članarine u sportskim klubovima jedna od važnijih u pogledu uključenosti djece u organizirani oblik tjelesne aktivnosti, odnosno sportske klubove.
Poželjno je da članarina u sportskim klubovima ima simbolični karakter, a ne da predstavlja jedan od važnijih izvora prihoda amaterskih sportskih klubova.
Mišljenja sam da je poželjno korisnicima programa u svim amaterskim sportskim klubovima osigurati ravnopravnost u pogledu iznosa i načina plaćanja članarine, bez obzira na granu sporta i spol korisnika programa. Na različitost iznosa članarine može utjecati jedino količina isporučene usluge (broj treninga).
Tijela, koja odlučuju o raspodjeli javnog novca amaterskim sportskim klubovima, bi trebala, po mojem mišljenju, vrednovati ostvarene prihode od članarine kao jedan od važnijih kriterija prilikom raspodjele javnog novca.
ČLANARINA U NEKIM DRŽAVAMA EU
Proveo sam osobno istraživanje o iznosima članarine u nekoliko država članica EU. Istraživanje sam proveo u 6 država: Austrija (Klagenfurt), Francuska (Dijon), Mađarska (Budimpešta), Njemačka (Mannheim), Slovenija (Babno Polje) i Velika Britanija (Bristol).
Rezultati istraživanja
| Država | Uobičajena članarina (euri) |
neto plaća prosjek (euri) |
udio (%) |
| Mađarska | 40,00 | 635,00 | 6,3 |
| Hrvatska | 20,00 | 802,00 | 2,5 |
| Slovenija | 20,00 | 1.062,00 | 1,9 |
| Njemačka | 40,00 | 2.270,00 | 1,8 |
| Velika Britanija | 30,00 | 1.990,00 | 1,5 |
| Austrija | 30,00 | 2.324,00 | 1,3 |
| Francuska | 13,00 | 2.225,00 | 0,6 |
Udio uobičajenog iznos članarine (150,00 kn = 20,00 €) u prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj je među najvećima promatrajući prikazane države.
Mislim da i spomenuti podatak može biti jedan od važnijih razloga što je u Hrvatskoj od ukupnog broja tjelesno aktivnog stanovništva tek njih 11% uključeno u programe organizirane u sportskim klubovima.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Prema mojim saznanjima, znanstveno nije dokazana povezanost udjela članarine u neto plaći i broja tjelesno aktivnog stanovništva. Uprkos toga zanimljivo je spomenuti sljedeće znanstveno iskazane činjenice:
- Od prije prikazanih država najmanje tjelesno aktivnog stanovništva je u Hrvatskoj (36%) i Mađarskoj (50%), dok je u svim ostalim državama redovito tjelesno aktivno više od dvije trećine stanovništva (66% i više);
- Tjelesna neaktivnost je jedan od najznačajnija uzročnika bolesti srca i krvnih žila (kadrdiovaskularne bolesti), a te su bolesti vodeći uzroci smrti i invalidnosti;
- Po mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti Hrvatska sa stopom smrtnosti od 314/100.000 stanovnika spada među vodeće države EU.
- Od prije prikazanih država veću stopu mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na RH ima Mađarska – 380/100.000 stanovnika, dok najmanju stopu mortaliteta ima Francuska – 101/100.000 stanovnika;
- Od prije prikazanih susjednih nam država, stopa mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti u Sloveniji iznosi 218/100.000 stanovnika, a u Austriji 187/100.000 stanovnika.
