Belgrad je danas mali zaselak udaljen 10-15 minuta hoda od Grižana, iznad ceste prema Triblju
Foto: Vinodolske župe od 14. st. do 1790. godine
Povijesni uvod
Dana 17. svibnja 2019. održao sam u Dramlju predavanje „Matične knjige rođenih župe Belgrad 1735.-1790.“, a u povodu Dana Sv. Jelene (22. svibnja) zaštitnice Dramlja. U nekoliko nastavaka iznijet ću, uz neke dodatke, sve bitnije s tog predavanja naglašavajući povijesni značaj i stoljetnu povezanost belgradske župe i Dramlja (Sv. Jelene).
Belgrad je danas mali zaselak udaljen 10-15 minuta hoda od Grižana, iznad ceste prema Triblju i u njemu se nalazi veće od dva griško-belgradska groblja (drugo, manje groblje, je Sv. Ana u Barcima). Tu se nalazi crkva Majke Božje Snježne (slavi se 5. kolovoza) povijesno vrlo značajna kao sjedište župe Belgrad.
O nastanku belgradske župe ugledni crkveni povjesničar i biskup u miru Mile Bogović piše: „Postanak župe belgradske nije nam dokučiv. Ona nije postojala 1288. godine jer bi inače i iz nje došao neki pop u Novi na donošenje Vinodolskoga zakona“.[1]
Očito su Grižane kao jedna od devet općina (uz Novigrad, Ledenice, Bribir, Drivenik, Hreljin, Bakar, Grobnik i Trsat) potpisnica Vinodolskog zakona 1288. g. tada objedinjavale područje kasnijih triju župa. No budući se već 1323. g. spominje postojanje grižanske, belgradske i kotorske zemlje za pretpostaviti je da su u tom razdoblju između 1288. i 1323. godine, iz jedne velike – grižanske, nastale tri manje župe: Grižane, Belgrad i Kotor. Njihov ustroj nije se mijenjao skoro 500 godine sve do 1790. (vidi sliku).
Zanimljiv je podatak o broju stanovnika i kuća u tim župama godine 1769. nedugo prije velikih crkvenih reformi i reorganizacije crkvenog župnog ustrojstva koje je proveo austro-ugarski car Josip II do kraja 18.st.
Broj stanovnika 1769.g.
| Župa | Broj kuća | Broj duša | Broj po kući |
| Grižane | 204 | 1.051 | 5,2 |
| Belgrad | 124 | 718 | 5,8 |
| Kotor | 173 | 889 | 5,1 |
Izvor: Biskupski arhiv Senj
Za razumijevanje ove problematike treba znati sljedeće:
a) župa Belgrad do 1790. g. objedinjuje i područje današnjega Dramlja,
b) Godine 1790. objedinjuju se dotadašnje župe Grižane i Belgrad u jedinstvenu župu Grižane, dok se istovremeno iz dotadašnje župe Belgrad izdvaja područje Dramlja za koje se osniva samostalna kapelanija Sv. Jelena koja 20-tak godina kasnije postaje župa Sv. Jelena,
c) župa Kotor postaje župa Crikvenica nakon požara na Kotoru 1776. g. kada župnik seli iz dotadašnje župne crkve Sv. Šimuna na Kotoru u novu župnu crkvu Sv. Antona u Crikvenici.
Po ukidanju pavlinskoga reda 1786. g. crikvenička župna crkva postaje crkva Majke Božje na nebo uznesene.
________________
[1] Mile Bogović: „Vinodol i njegova crkva“, Rijeka 2015.
