Posljednjih dana stanovnici Crikvenice, Vinodola i okolnog područja osjetili su veći broj slabijih podrhtavanja tla. Zbog učestalosti zabilježenih događaja, o aktualnoj seizmičkoj aktivnosti razgovarali smo sa Seizmološkom službom Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako nam je pojasnila dr. sc. Kristina Šariri iz Seizmološke službe, proteklih je dana na području Vinodola uočena izraženija seizmička aktivnost. Zabilježeno je više vrlo slabih potresa, magnitude ispod 2,2 prema Richteru, kao i slabih potresa magnitude do 3,0.
„S obzirom na njihov broj, već možemo govoriti o roju potresa“, navodi dr. Šariri.
Sve je počelo umjerenim potresom 17. rujna
Ovom nizu prethodio je umjereni potres koji se dogodio 17. rujna u 10:47 sati u zaleđu Senja. Imao je magnitudu 3,6 prema Richteru.
Na pitanje može li se očekivati da će se aktualna aktivnost uskoro smiriti, iz Seizmološke službe ističu kako je to teško prognozirati. Ipak, pritom naglašavaju jednu važnu činjenicu.
„U svakom je slučaju bolje da se nakupljena seizmička energija oslobodi u ovakvom nizu potresa manje magnitude, nego da se dogodi jedan jači“, pojašnjava dr. Šariri.
To, međutim, ne znači da se na temelju aktualnog niza može predvidjeti što će se događati u budućnosti. Seizmolozi naglašavaju da prognoza potresa u smislu točnog vremena, magnitude i epicentra još uvijek nije moguća.
Živimo na seizmički aktivnom području
Šire riječko područje, zajedno s dubrovačkim i zagrebačkim područjem, spada među seizmički aktivnija područja Hrvatske. Zbog toga mogućnost jačeg potresa postoji neovisno o trenutačnom nizu slabijih podrhtavanja.
Seizmološka služba pritom podsjeća na događaje iz 1916. godine, kada su se na ovom području dogodila dva vrlo jaka potresa.
Prvi, u literaturi poznat kao Grižanski potres, dogodio se 12. ožujka 1916. godine. Magnituda mu je bila 5,8, a epicentar se nalazio oko 10 kilometara istočno od Novog Vinodolskog. Najveća šteta zabilježena je upravo u selu Grižane.
Drugi vrlo jaki potres dogodio se 14. srpnja iste godine. Imao je magnitudu 5,4, a epicentar mu je bio oko sedam kilometara sjeverno od Novog Vinodolskog.
Zašto se potresi događaju upravo na ovom području?
Prema objašnjenju Seizmološke službe, uzrok aktualnih, kao i ostalih potresa na ovom području, povezan je s tektonskim kretanjima, odnosno podvlačenjem Afričke tektonske ploče pod Euroazijsku.
Iako je učestalija seizmička aktivnost posljednjih dana privukla pažnju stanovnika, iz nje se ne može zaključiti da slijedi jači potres. Isto tako, nije moguće sa sigurnošću reći ni kada će se aktualni roj potresa smiriti.
Poruka seizmologa stoga je prije svega usmjerena na razumijevanje područja na kojem živimo: seizmička aktivnost dio je prirodnih procesa, a budući da točno predviđanje potresa nije moguće, dugoročno je najvažnije seizmički rizik uzeti u obzir pri gradnji i uređenju objekata.
„Naprosto moramo biti svjesni da živimo u seizmički aktivnom području i tome prilagoditi gradnju“, zaključuje dr. sc. Kristina Šariri iz Seizmološke službe Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
