Hrvatska elektroprivreda planira na području Vinodolske općine izgradnju nove crpne odnosno reverzibilne hidroelektrane Vinodol, instalirane snage do 160 megavata.
Projekt bi povezao postojeći bazen Tribalj u Vinodolskoj dolini s novim gornjim bazenom Razromir na padinama Medvedaka, a trenutačno se nalazi u postupku procjene utjecaja na okoliš.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije 13. kolovoza objavilo je informaciju o HEP-ovu zahtjevu za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš. O projektu je izvijestio i Lider Media, navodeći tehničke podatke iz dokumentacije koju je u travnju izradio zagrebački Elektroprojekt.
Važno je naglasiti da objava zahtjeva ne znači da je gradnja hidroelektrane odobrena niti da radovi počinju. Riječ je o fazi postupka u kojoj se trebaju razmotriti mogući utjecaji zahvata na okoliš, nakon čega će uslijediti javna rasprava i javni uvid u studiju.
Postojeći bazen Tribalj i novi bazen na Medvedaku
Planirana hidroelektrana koristila bi dva bazena između kojih postoji visinska razlika. Donji bazen Tribalj već se nalazi u Vinodolskoj dolini, na približno 60 metara nadmorske visine, i zauzima površinu od oko 41 hektara.
Novi gornji bazen Razromir izgradio bi se u prirodnoj udolini Koreni na padinama Medvedaka, na približno 800 metara nadmorske visine. Prema objavljenim podacima, bazen bi zauzimao oko 24 hektara i imao ukupni volumen od približno 2,1 milijun kubnih metara, dok bi se u dnevnom pogonu koristilo oko 650 tisuća kubnih metara vode.
Gornji bazen formirao bi se izgradnjom nasute brane duge oko 256 metara, široke približno šest metara u kruni i visoke najviše oko 30 metara. Za potrebe zahvata gradile bi se i pristupne te servisne prometnice.
Na postojećem bazenu Tribalj, prema službenoj dokumentaciji, nisu predviđeni dodatni građevinski zahvati osim izvedbe vodozahvata iz kojeg bi se kroz stijenu iskopao donji tunel do podzemne strojarnice.
Sustav bi funkcionirao kao veliko spremište energije
Crpne i reverzibilne hidroelektrane služe za pohranu energije u elektroenergetskom sustavu. Kada u mreži postoji višak električne energije, voda se crpi iz donjeg u gornji bazen. U razdobljima povećane potrošnje voda se pušta natrag prema donjem bazenu i prolaskom kroz turbine proizvodi električnu energiju.
Prema projektu, voda bi se tijekom crpnog rada podizala s razine od približno 56 metara na oko 820 metara nadmorske visine. Predviđeni protok iznosio bi oko 18 kubnih metara u sekundi tijekom crpljenja te približno 24 kubna metra u sekundi tijekom proizvodnje električne energije.
Takvo bi postrojenje dnevno moglo raditi od deset do deset i pol sati u crpnom režimu te između sedam i pol i osam sati u turbinskom režimu. Time bi RHE Vinodol imala ulogu svojevrsne velike vodene baterije, posebno važne za uravnoteženje proizvodnje iz promjenjivih obnovljivih izvora poput sunčanih i vjetroelektrana.
Podzemna strojarnica i gotovo 1,8 kilometara cjevovoda
Planirani sustav obuhvaćao bi donji tunel dug približno 300 metara, podzemnu strojarnicu s pristupnim tunelom dugim oko 160 metara, tlačni cjevovod dug približno 1.780 metara, vodnu i zasunsku komoru te gornji tunel duljine oko 704 metra.
U razmatranoj varijanti podzemna strojarnica imala bi dvije proizvodne jedinice s turbinama tipa Francis. Postrojenje bi se priključilo na postojeći 110-kilovoltni dalekovodni sustav, uz izgradnju vlastitog rasklopnog postrojenja.
Novi projekt ne treba miješati s postojećom HE Vinodol
Planirana reverzibilna hidroelektrana snage do 160 megavata novi je projekt i ne treba je miješati s postojećom HE Vinodol u Triblju. Prema podacima HEP-a, postojeća hidroelektrana proizvodi električnu energiju od 1952. godine, ima tri agregata i raspoloživu snagu od 90 megavata.
Postojeći hidroenergetski sustav Vinodol koristi vode sliva Lokvarke i Ličanke te više umjetnih jezera u Gorskom kotaru. Planirana RHE Vinodol koristila bi postojeći bazen Tribalj kao donji bazen, ali bi uključivala novu podzemnu strojarnicu i izgradnju novog gornjeg bazena Razromir.
Javna rasprava trajat će najmanje 30 dana
Postupak procjene utjecaja na okoliš vodi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije jer je riječ o elektrani snage veće od 100 megavata. U postupku će sudjelovati nadležna tijela za zaštitu prirode, vodno gospodarstvo, prostorno uređenje, šumarstvo i zaštitu kulturne baštine, kao i Primorsko-goranska županija te Vinodolska općina.
Studija će u nastavku postupka biti upućena na javnu raspravu koja ne može trajati kraće od 30 dana. Građanima i zainteresiranoj javnosti tada će biti omogućen uvid u studiju, podnošenje primjedbi i sudjelovanje na javnom izlaganju projekta.
Točan termin javne rasprave bit će objavljen naknadno. U trenutačno dostupnoj informaciji nisu navedeni procijenjena vrijednost investicije, mogući početak gradnje ni rok završetka projekta.
